Terminologija digitalne fotografije
Zajedničko za sve digitalne fotografije koje se pripremaju za izradu je da su pripremljene u rezoluciji 300 dpi (nema potrebe za većim rezolucijama jer je izlazna rezolucija fotoprintera tačno 300 dpi), u RGB modu, u nekom od bitmap formata ( najbolje u jpg formatu sa minimalnom kompresijom) u veličini koja treba da se štampa, a da su doneseni na bilo kom standardnom medijumu (npr. flopi disk, smart media, compact flash, CD, harddisk ...).
Ovo što sam naveo u prethodnom pasusu je dalo sasvim dovoljno podataka da poznavaoci digitalne fotografije shvate o čemu se ovde zapravo radi ali za sve ostale ja ću se pozabaviti svakim terminom ponaosob.
Format predstavlja način kako se informacije o slici tumače od strane programa. Bitmap znači da se informacija o slici nalazi zapisana u matrici (zamislite šahovsku tablu sa mnogo više polja, svako polje je označeno brojem i slovom tako da uvek znamo da li se na tom polju nešto nalazi ili ne). Tako i kod bitmap formata svaka tačka je označena i svakoj tački je dodeljena informacija o boji koja se na njoj nalazi. Pošto svaka tačka može da bude u jednoj od preko šesnaest miliona boja tako i fajl koji predstavlja uređeni zbir svih ovih tačaka može da bude prilično velik. Ukoliko želimo da napravimo najmanju sliku veličine 9 x 13 cm nekompresovani fajl za tu veličinu iznosi 4.7 MB. Ako znamo da se uz digitalne foto aparate standardno isporučuju kartice od 32 MB shvatamo da ćemo moći da smestim svega 6 slika te veličine. Zbog toga su se neki pametni ljudi dosetili i počeli da prave kompresione algoritme koji smanjuju veličinu fajla. Postoje dva tipa kompresionih algoritama. Prvi su algoritmi koji smanjuju fajl ali bez gubitaka kvaliteta fotografije a drugi smanjuju fajl ali uz gubitak kvaliteta. Ovi drugi su dominantni u digitalnoj fotografiji, jer mnogo puta mali gubitak u kvalitetu čak i nije vidljiv golim okom a veličine fajla se smanji četiri puta. Postoje i jače kompresije gde se kvalitet minimalno degradira a veličina fajla bude i do 15 puta manja od originalne nekompresovane veličine. Razni načini zapisivanja podataka u fajl doveli su i do raznih formata. Postoji mnogo formata ali za nas su najbitniji: jpg, bmp, tiff, psd. JPG je kompresovani zapis gde možete da birate odnos između veličine fajla i njregovog kvaliteta. BMP je nekompresovani format koji je Windows standard i retko se nalazi na spisku formata koji podržavaju foto aparati ali je bitan kad skeniramo negativ preko Frontier-a a želimo maksimalni mogući kvalitet. Frontier pored raznih varijanti kompresionih JPG formata dopušta i skeniranje direktno u nekompresovani BMP format. TIF format je stamdardni format kod pripreme za štampu i postoji više varijacija tog formata od kojih neke podržavaju kompresiju a neke ne. PSD je "prirodni" format programa Adobe Photoshop "de facto" standarda u digitalnom foto svetu. Glavna osobina ovog formata je da zadžava apsolutni kvalitet a da pri tom i omogućava lake kasnije dorade jer se fajl beleži kao skup slojeva koji se kasnije mogu menjati nezavisno jedan od drugog.
bitmap
digitalne
digitalnoj
dominantni
fajl
fajla
format
formata
foto
fotografije
fotografiji
frontier
gubitak
informacija
kasnije
kompresionih
kvalitet
kvaliteta
kvalitetu
lake
mali
neke
nekompresovani
omogućava
podataka
podržavaju
predstavlja
preko
programa
puta
raznih
slici
smanjuju
svaka
tačka
veličine
veličinu
vidljiv
znamo
želimo