Digitalna foto mašina

Fuji Frontier 350

Fuji_Frontier350

Cena: 14.000€
Detaljnije informacije su ovde.

Zainteresovani mogu
poslati ponude ovde

Digitalna foto mašina Agfa D-Lab. 1
(Verzija BASIC)

Cena: 8500€
Detaljnije informacije su ovde.

Zainteresovani mogu
poslati ponude ovde

Ako ste prevideli...
  • Fotografija >> Manipulacije oblikom
    • Prvo odredite veličinu slike. U našem slučaju to će biti standardni mali format 12,7x8,9 cm u 300 dpi. Dakle, idemo na file - new i upišete definisane vrednosti.
    • Zatim…
    Opširnije...
  • Fotografija >> Manipulacije oblikom

    Fotografije za lična dokumenta su idealna dopunska primena digitalne mini laboratorije i digitalnog fotoaparata u kombinaciji. Fotografišete osobu, ubacite karticu u čitač, pustite Frontier-u da izradi fotografiju koja…
    Opširnije...
  • Fotografija >> Manipulacije oblikom
    Do sada ste već prošli par vežbi koje su Vam dale osećaj šta sve može da se učini pomoću Photoshopa. A sada evo recepta za koji me pitaju gde god…
    Opširnije...

Foto mašina Agfa MSC 101d

Cena: 4500€
Detaljnije informacije su ovde.

Zainteresovani mogu
poslati ponude ovde

Početna Video Uvod u digitalni video Kako je nastao digitalni video?

Kako je nastao digitalni video?

Digitalni video je logična stepenica posle, da ga tako nazovem “elektronskog” videa, koji je opet nastao posle filma. Mnogi video amateri se sećaju ushićenja kada su prvi put u rukama imali video kameru. Takvi uređaji su bili mnogo manji, praktičniji, dostupniji a još i više puta jeftiniji od filmskih kamera koje su do tada bile u upotrebi. Jedina prava mana tih uređaja je bio kvalitet u odnosu na profesionalna filmska rešenja. Filmska kamera je imala bolju optiku, filmska traka je beležila mnogo više detalja ali sve to nije bilo važno. Odjednom ste mogli postati i scenarista i režiser i snimatelj. Napunite baterije, stavite traku, uključite kameru (još malo kasnije je to postalo kamkorder) i vi ste usred akcije. Posle snimanja preskakali ste sve korake koji se tiču razvijanja filma u hemikalijama i njihovog stavljanja na koture i nerviranja kada projektor počne da “jede” traku koja se bukvalno zapali... Sad je odjednom bilo dovoljno povezati video player i TV i mogli ste da gledate Vaših ruku delo, i to sve u boji, i sve sa zvukom koji niste ni imali prilikom “amaterskog filmskog snimanja”. Kvalitet je bio lošiji nego da ste gledali holivudski  film u bioskopu ali je ipak bio mnogo bolji nego vaše prethodno remek delo napravljeno pomoću stare dobre “osmice”. Jedino što bi bilo lepo je mogućnost da izvršite montažu toga što ste snimili pa da između dve sjajne scene nema one koja je slučajno snimljena u kojoj Đole peva ( a taj prizor stvarno bode oči, a uši pogotovo). Doduše nekao u to vreme pojavile su se i sprave (video mikseri, karakter generatori) koje su omogućavale da se izvrši i montaža ali one su ipak bile preskupe za amatere pa tako uglavnom i nisu zaživele sem u profesionalnim produkcijama i televizijama. Sredinom osamdesetih kada su računari počeli da ulaze u naše domove bilo je jako malo stvari u kojima su mogli da pomognu u radu sa videom ali sada, dvadesetak godina kasnije, računari su postali izuzetno moćni i fleksibilni i ljudi koji upravljaju video industrijom odlučili su da iskoriste tu snagu modernih računara i da ih uposle prilikom svih poslova koje se tiču videa.
 

Dodaj komentar


Bezbedonosni kod
Osveži

pretraga
Anketa!
Na sajtu treba više
 
Rang po Alexi